Ivanečka bibliografija

 

MARIJAN KRAŠ
IVANEČKA BIBLIOGRAFIJA
Bibliografija knjiga i članaka u serijskim publikacijama
IVANEC  IVANČICA
BEDNJA  DONJA VOĆA  KLENOVNIK  LEPOGLAVA  MARUŠEVEC
RADOVAN  RAVNA GORA TRAKOŠĆAN

©Autor
Marijan Kraš, prof.
Izdavač
Marijan Kraš
Varaždin, Ul. Ive Režeka 1-a
Za izdavača
Marijan Kraš
Recenzent
dr.sc. Eduard Kušen
Informatička obrada
Ivan Križanović
ISBN
978-953-57685-0-0
Bibliografija  je dostupna na web stranicama na adresi http://www.ivanecka-bibliografija.com i može se koristiti bez naknade. Dijelovi bibliografije mogu se citirati uz uvjet da se navede  njihov izvor

PREDGOVOR
Marijan Kraš

Prikupljanje i bilježenje građe za Ivanečku bibliografiju započeo sam davne 1973. godine za Ivanečki kalendar '74  u kojem su objavljeni Prilozi bibliografiji Ivanca, a dvanaest  godina kasnije i novi prilozi u Ivanečkom kalendaru '86. Bio je to skromni početak, iako su se već tada pokazale i velike mogućnosti. Nakon podosta godina, tokom kojih sam stalno pratio produkciju knjiga i ostalih publikacija iz našeg kraja, javnosti predstavljam cjelovitu Ivanečku
bibliografiju. U ovome radu su zabilježeni zapisi o knjigama i člancima serijskih publikacija (zbornici, časopisi, kalendari, novine) o nedjeljivom  ivanečkom kraju, kako je to svojevremeno zapisao dr. Eduard Kušen. Na prvom mjestu je građa o Ivancu i Ivančici, ali ništa manje o Lepoglavi, Bednji, Trakošćanu, Klenovniku, Donjoj Voći, Maruševcu i Radovanu.
U Ivanečkom kalendaru  pokrenulo se izučavanje povijesti ivanečkog kraja. Naime, do sedamdesetih  godina prošlog stoljeća smatralo se da prošlost našeg područja nije značajna ni zanimljiva, pa stoga ni vrijedna spomena. Ivanečka bibliografija s oko 2.800 zapisa dokazuje da je ivanečki kraj – nekadašnji Kotar Ivanec, civilizacijski i kulturno na visokoj razini Republike Hrvatske, ako ne i bogatiji. Marljivi i skromni ljudi ovog kraja ostavili su trajno obilježje svojeg kraja,a za autora ove bibliografije značajnije je da su stvorili pisani trag svog rada i djelovanja, bez čega je ova bibliografija nezamisliva.
Ivanečka bibliografija otvara pogled u geološku prošlost šireg područja Hrvatskog zagorja, naročito planina Ivančice i Ravne gore, a velik broj zapisa obrađuje arheološka nalazišta.
Razumljivo je da su paleontologija  i arheologija značajno zastupljene  zahvaljujući akademiku Mirku Malezu, rođenom u Ivancu 1924. godine, koji je prve tragove čovjeka istraživao u spilji Vindiji nedaleko Donje Voće i Velikoj pećini, obronku Ravne gore.
Ivanec i bliža okolica bila je jedno stoljeće rudarski kraj zahvaljujući naslagama lignita.
Bibliografija bilježi znanstveno-stručne radove o prvim istraživanjima i tegobnom životu rudara. Ivanečki rudnik, unatoč teškim uvjetima imao je neprocjenjivi učinak na egzistenciju brojnih obitelji, ekonomski razvitak i stvaranje temelja za napredak Ivanca i okolice.
Povijest ivanečkog kraja prikazana je brojnim zapisima o lepoglavskom samostanu pavlina, srednjovjekovnim zbivanjima u kompleksu Bela – Ivanec, uz brojne radove o Trakošćanu, Klenovniku  i  Maruševcu. Stoga je broj povijesnih studija i rasprava najzastupljeniji.
Umjetničko područje – književnost, glazba, slikarstvo, fotografija, naivna umjetnost sadrži bibliografske zapise o djelu Ivana Belostenca, Nikole Falera, Brune Steinera Županića, Pavice i Otokara Hrazdire, Ive Ladike, Josipa Vreska, Ladislava Šabana, Slavka i Stjepana Stolnika, kao i stvaraocima ivanečkog pjesničkog i likovnog kruga. Zabilježeni su članci sa biografijama znamenitih Ivančana u enciklopedijama, pregledima i prigodnim izdanjima.
Ivančani – još od sredine 19. stoljeća ostvaruju  značajan prinos hrvatskoj znanosti: dr. Matija Smodek, rođen u Novakima 1808. godine - pravnik, profesor statistike, rudnog prava i prvi profesor hrvatskog jezika – kajkavskog narječja na zagrebačkom sveučilištu. Spomenimo i pavlinski samostan u Lepoglavi, koji je imao pravo dodjeljivanja akademskih zvanja od 1671. godine, zahvaljujući zagrebačkom biskupu i pavlinu Martinu Borkoviću. Najmađu generaciju u znanosti Ivanečka  bibliografija zabilježila je imenima Jasminke (Friščić) Bonato, Gorana Đukića, Suzane Jagić,Siniše Krznara, Marije Brgles, Rosane (Golub) Ribić, Natalije Uršulin-Trstenjak, između ostalih. Ivanečka bibliografija sadrži zapise o znanstvenim radovima, disertacijama, magistarskim i diplomskim radovima zavičajnih autora ivanečkog područja, bez obzira na njihovu karijeru i mjesto rada.
Izvori za građu Ivanečke bibliografije su knjige, časopisi i tiskana građa o ivanečkom kraju  i druge publikacije koje sadrže značajniji opseg naslovne teme. Velik izvor zapisa su elektronski  katalozi znanstvenih i narodnih knjižnica u Hrvatskoj, a prije digitalne ere papirnati katalozi. Podaci o bibliografskim jedinicama u Ivanečkoj bibliografiji bilježeni su u skladu s međunarodnim normama i praksom hrvatskih knjižnica.

Iskreno zahvalu za nastanak Ivanečke bibliografije dugujem knjižničarima Gradske knjižnice i čitaonice ''Metel Ožegović'' Varaždin u kojoj sam imao veliku podršku i pomoć, to više što  je njezina knjižna građa velika zavičajna zbirka.

BIBLIOGRAPHY OF IVANEC
BIBLIOGRAPHY OF BOOKS AND ARTICLES IN SERIAL PUBLICATIONS
IVANEC IVANČICA
BEDNJA  DONJA VOĆA  KLENOVNIK  LEPOGLAVA  MARUŠEVEC
RADOVAN  RAVNA GORA TRAKOŠĆAN
FOREWORD
Marijan Kraš

I started collecting and taking notes for Bibliography of Ivanec a long time ago, in 1973, when working on The Ivanec Calendar for 1974 where the Contributions for Bibliography of Ivanec were published. Twelve years later new contributions were published in The Ivanec Calendar for 1986. It was but a humble beginning, but great opportunites were already in sight.
After a number of years have passed, during a period when I have constantly been up to date with books and other publications from our region, I present the complete Bibliography of Ivanec to the public.
This work contains entries on books and serial publications (almanacs, journals, calendars, newspapers) about the integral area of Ivanec, as Eduard Kušen, Ph. D., once put it.
First and foremost there are contributions on Ivanec and Ivančica, but Lepoglava, Bednja, Trakošćan, Klenovnik, Donja Voć, Maruševec and Radovan are represented in equal measure.
The Ivanec Calendar was the first publication on the history of the Ivanec area. As late as the 1970s the history of the area was considered to be neither important nor interesting, and accordingly not worth mentioning. Bibliography of Ivanec, with its 2.800 notes proves that the Ivanec area, the former district of Ivanec, ranks exceptonally high in the Republic of Croatia, both on civilisational and cultural level. The hard-working and humble people of the area have left a permanent trace of their own region.
For the author of this bibliography it is even more important that they have left a written trace of their work, making this work possible.
Bibliography of Ivanec gives insight into the geological past of the wider area of Hrvatsko zagorje, especially the Ivančica and Ravna gora  mounatains, while a number of entries deals with archeological sites. Paleontology and archeology are largely represented thanks to the work of academic Mirko Malez, born in Ivanec in 1924, who conducted research into the first traces of humans in the cave Vindija, near Donja Voća, and Velika Pećina, on the slopes of Ravna Gora.
Ivanec and its surroundings were a mining area for a whole century due to the layers of lignite. The bibliography records many scholarly papers on the severe conditions surrounding the lives of miners. The Ivanec coalmine, despite the difficult conditions, had an immense impact on the lives of many families, the economic development and on the laying of the foundations for the progress of Ivanec and the surroundings.
History of the Ivanec region is documented in numerous entries on the St. Paul’s monastery in Lepoglava, medieval events in Bela – Ivanec region, besides a number of works on Trakošćan, Klenovnik and Maruševec.
Accordingly, the number  of entries on historical studies and papers is the highest. The notes covering fine arts - literature, music, painting, photography, naive art refer to the work of Ivan Belostenec, Nikola Faller, Bruno Steiner Županić, Pavica and Otokar Hrazdira, Ivo Ladika, Josip Vresk, Ladislav Šaban, Slavko and Stjepan Stolnik, as well as the artists forming the poetical and artistic circles in Ivanec. There are entries on biographies of well-known citizens of Ivanec from encyclopedias, collections and commemorative issues.
There have been many who have contributed to Croatian science since the middle of 19th century: Matija Smodek, lawyer, professor of statistics and mining law was also the first professor of Croatian language and kajkavia dialect at the University of Zagreb. The monastery of St. Paul in Lepoglava was entitled to award academic titles since 1671, thanks to Martin Borković, the bishop of  Zagreb belonging to the order of St. Paul's.
The youngest generation of scientists is represented with names such as Goran Đukić, Suzana Jagić, Siniša Krznar, Marija Brgles, Rosana (Golub) Ribić, Natalija Uršulin-Trstenjak, among others. Bibliography of Ivanec contains entries on scholarly papers, doctoral dissertatons, MA and BA papers from authors from the area, regardless of
where their career and work are located.
The sources for Bibliography of Ivanec are books, magazines and printed materials on the Ivanec area, besides other publications containing a larger entry on the topic. A significant source for the materials are electronic catalogues of science and public libraries in Croatia, as well as paper catalogues from the period before digitalization. Data on bibliographical entries in Bibliography of Ivanec are recorded according to international norms and the practice usual in Croatian libraries.
I would like to thank the librarians of “Metel Ožegović“ public library in Varaždin for the help and support I received while working on this bibliography, especially so because of the huge regional collection belonging to the library.
Translated by Vesna Salomonsen

 

Dr. sc. Eduard Kušen
RECENZIJA KNJIGE
(e-knjige)

 

Marijan Kraš

IVANEČKA BIBLIOGRAFIJA
„Ivanečka bibliografija“ je peta knjiga koju je objavio Marijan Kraš. I ova je, kao i sve njegove ranije knjige, geografski određena Ivanečkim krajem. Ivanečki kraj se u posljednjih 40 godina, zahvaljujući i Krašu, udomaćio kao vlastito ime koje se odnosi na zapadni dio Varaždinske županije, na područje, koje je od sredine 19. stoljeća, od razdoblja neoapsolutizma (1851-1860), gotovo 150 godina predstavljalo svojevrsnu
upravnu jedinicu zvanu Kotar (srez) Ivanec, ali i više, posve afirmiranu mikroregiju u najširem smislu.  Geografski, to je uglavnom Gornje porječje rijeke Bednje, u kojem su smješteni današnji gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Donja Voća, Klenovnik i Maruševec.
Ivanečku bibliografiju je nemoguće prikazati izvan naprijed spomenutog geografskog, kulturno-povijesnog i društveno-gospodarskog konteksta Ivanečkog kraja, ali niti izvan četrdesetogodišnjeg procesa prikupljanja i objavljivanja podataka o ovoj mikroregiji, koji je artikuliran 1973. godine, pripremama za objavljivanje prvog
godišta Ivanečkog kalendara. U razdoblju od 1974. do 1994. godine tiskano je ukupno 9 godišta Ivanečkog kalendara. Marijan Kraš je bio njegov ko-urednik za 5 godišta (1974,1975, 1976, 1986 i 1994). Već za prvo godište (IK '74, str. 92-105) Kraš je pripremio poseban tekst „Prilozi bibliografiji Ivanca – publikacije, studije, rasprave i članci“, koji je sadržavao 326 bibliografskih jedinica, uz napomenu da se sve navedene publikacije čuvaju u zavičajnoj zbirci „Varasdiniensia“ Gradske knjižnice i čitaonice „Sloboda“ Varaždin, kojoj je u kasnijim vremenima i sam postao ravnatelj.
Tako je, zahvaljujući Krašu, nastala prva Ivanečka bibliografija. Dvanaest godina kasnije, u osmom godištu Ivanečkog kalendara (IK '86, str. 98-107) Kraš objavljuje nove priloge na ovu temu, čime se Ivanečka bibliografija zaokružuje na ukupno 570 bibliografskih jedinica. Spomenuti Kraševi Prilozi bibliografiji Ivanca, od tada su osigurali brojnim znanstvenicima, stručnjacima, publicistima i novinarima kompleksniju dokumentacijsku dostupnost Ivanečkom kraju pa su stoga, u to vrijeme bili od velike važnosti za njegovo upoznavanje i osiguranje prepoznatljivosti. Međutim, knjiga, koju danas predstavljamo, broji oko 2.800 bibliografskih jedinica, i za relativno malu sredinu predstavlja golem bibliografski i općekulturni podvig.To nije tek jedna iz niza knjiga o Ivanečkom kraju, ona predstavlja ključ Ivanečkog kraja, to je čarobni ključić ove mikroregije, koji otvara gotovo sve njene izvore podataka neophodne za brojna suvremena znanstvena i stručna istraživanja i, budimo ikreni, za njen gospodarski razvoj. Uostalom, korijeni današnjeg ivanečkog prosperiteta, makar djelićem, zadiru i u naprijed spomenute Kraševe Priloge bibliografiji Ivanca, ali i u ostale sadržaje svih objavljenih godišta Ivanečkog kalendara. Stoga bi se moglo zaključiti i poželjeti da, između ostalog, Ivanečka bibliografija postane novi zalog daljnjeg prosperiteta Ivanca i cijelog Ivanečkog kraja.  U podnaslovu su naglašene teme kojima se daje prednost, Ivanec, Ivančica (Ivanščica, op. rec.), Bednja, Donja Voća, Klenovnik, Lepoglava, Maruševec, Radovn, Ravna gora i Trakošćan.  
Valja podsjetiti da je Ivanečka bibliografija i sama plod 40-godišnjeg istraživanja brojnih drugih relevantnih istraživanja Ivanečkog kraja, predstavljala svojevrsni „rudarski“ posao i knjišku „arheologiju“. Ona je rezultat, Kraševe ustrajnosti na rubu autorske zadrtosti, koju je teško shvatiti onom tko se nije našao pred zidom
nepoznavanja izvora podataka neophodnih za temu koju istražuje. Za ostale, bibliografija je posebno posloženi pregled podataka o knjigama i člancima u serijskim publikacijama, koji među „običnim“ knjigama, sa fabulom i zanimljivim sadržajima, može nalikovati na neku vrstu „telefonskog imenika“, prepunog dosadnog nabrajanja
različitih naslova, autora i drugih podataka.
Osim po temi, ova se knjiga, od ostalih Kraševih knjiga, osobito razlikuje po novom mediju u kojem se objavljuje, što osim informacije traži i dodatna objašnjenja. Stoga Ivanečku bibliografiju prvo valja predstaviti kroz njene univerzalne bibliografske značajke, a tek potom njenim novim značajkama, koje joj donosi novi medij.
Dakle, autor knjige „Ivanečka bibliografija“ je Marijan Kraš, prof., umirovljeni ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin. Otisnuti radni predložak knjige, analogna verzija, sadrži tekst otisnut na 230 stranica formata A4. Tekst je podijeljen na 7 cjelina, Predgovor (Foreword), Monografije, knjige i ostala tiskana izdanja, Članci u serijskim publikacijama, Članci u novinama, Kazalo autora, Predmetno kazalo i
Bilješka o autoru. Riječ o potpuno izvornom djelu, s odgovarajućim naslovom, korištenim izvorima te svrsi prilagođenoj metodologiji. Osim toga, ne postoji djelo sličnog sadržaja i namjene na hrvatskom jeziku, a niti na dostupnim jezicima EU.
Posebnu značajku i novost ove knjige predstavlja njeno mrežno izdanje (online), čime se ona, u najširem smislu, svrstava u elektroničke knjige (e-knjige). Elektronička knjiga ima brojna, sasvim nova svojstva i u nekim slučajevima nudi gotovo nezamislive mogućnosti.
Ljudi, koji su na kulturi tiskane knjige (Gutenberg) odrasli i proveli životni vijek, teško se nose s elektroničkim inovacijama. Knjiga „Između javnosti i privatnosti – Knjižnice u vremenu e-knjige“ (Horvat, A. i Živković, D. 2012), može o tome dati zadovoljavajuća objašnjenja, što će se i koristiti u nekoliko sljedećih redaka. 
Novi mediji su uzdrmali uvriježenu predodžbu o knjizi, kao tiskovini. Pritom, se načelno prihvatilo vrlo jednostavno objašnjenje prema kojem je, slično kao u fotografiji, istu analogno objavljenu knjigu (tiskanu na papiru, platnu ili koži), moguće je objaviti digitalno (kao elektroničko izdanje na CD ROM-u, DVD-u i drugim elektroničkim medijima).
Napomena, digitalni i elektronički su ovdje sinonimi. Stoga se u početku e-knjiga doživljava kao elektronička verzija tiskane knjige. Ipak, u e-knjizi se mogu objavljivati i dodatni sadržaji, primjerice, filmovi (pokretne slike) i zvuk, što ju sve više udaljava od osnovne karakteristike, elektroničke verzije štampane knjige. Stavljanjem e-knjige na mrežu (online) javljaju se nove neslućene mogućnosti, ona je mogla postati interaktivna i otvorena, t.j. podložna stalnim promjenama i inovacijama te pogodna za uspostavljanje veza sa srodnim
mrežama.
Kraš je, kod pripreme knjige i medija putem kojeg će ona biti objavljena, iskoristio nekoliko prednosti takvog odabira. U prvom redu, treba naglasiti, da je najveći doprinos ovoj knjizi  proizašao iz autorovih osnovnih ciljeva koje je nastojao polučiti ovim projektom, a to je: maksimalni broj obrađenih i objavljenih bibliografskih jedinica o Ivanečkom kraju te što veća dostupnost knjige potencijalnim korisnicima. Budući da nije žalio truda pa i određenih izravnih osobnih troškova za koje nije gajio iluzija da će mu se oni vratiti, to se može zaključiti da je on autorski rad na ovom projektu odlučio pokloniti za javni interes.
Međutim, u financijskom smislu to i nije dovoljno za knjigu kakva je Ivanečka bibliografija. Objavljivanje takve knjige na papiru traži znatna sredstva, čak i za najskromniju nakladu, kod koje ionako  time gubi svaki smisao zbog slabe dostupnosti zainteresiranoj čitateljskoj publici. Autorov izbor elektroničke opcije: besplatno stavljanje e-knjige na mrežu, svodi troškove njenog objavljivanja na prihvatljiv iznos, njena dostupnost na mreži teoretski je neograničena, njeno interaktivno korištenje čini knjigu konkurentnijom u odnosu na slične knjige, a mogućnost povezivanja s drugim mrežama neslućeno povećava njenu diseminaciju u čitateljski prostor.
Ova e-knjiga je „otvorena“ i u perspektivni se može proširivati i na različite načine dograđivati. Danas je teško prognozirati gdje je tome kraj. „Ivanečkom bibliografijom“ su grad Ivanec i ostali dijelovi Ivanečkog kraja, od Marijana Kraša dobili na dar jednu vrlo vrijednu knjigu, knjigu, koja je rezultat 40-godišnjeg istraživanja,
bibliografiju svoje mikroregije, bez koje je nemoguć njen optimalni razvoj što podrazumijeva i  osiguranje optimalnih uvjeta života.
Na kraju, brojni korisnici, koji imaju pristup web stranicama, mogu istog trena provjeriti sve ovdje iznesene tvrdnje i započeti sa čitanjem i pregledavanjem Kraševe knjige „Ivanečka bibliografija“ na web stranicama na adresi:
http://www.ivanecka-bibliografija.com

U Zagrebu, 17. lipnja 2013.